Gradimo S Našim Starima

U učionici – učenici navode prirodne materijale u zavičaju, stavlja se fokus na kamen. Raspravlja se o krševitom krajoliku (prednostima/nedostatcima).
Učenici imenuju kamene građevina u zavičaju, učitelj sve prati odgovarajućim fotografijama. Prepoznajemo najstarije građevine u zavičaju. Analiziramo ih, zaključujemo da su sve izgrađene od kamena, zaključujemo da je to najdostupniji material u krajoliku i da je vrlo pogodan za gradnju (trajnost, čvrstoća, mogućnost oblikovanja, provodljivost, estetska vrijednost…)

Priprema za izlazak na teren – učitelj poziva učenike da usmjere pozornost na fotografije građevina o kojima smo prethodno razgovarali, pokazuje fotografije otočkog pejzaža, poziva učenike da opišu građevine istoga stila koje nisu prikazane na fotografijama, ali ih poznaju. Na kraju utvrđujemo kako je većina starih kamenih građevina izgrađena tehnikom suhozida. Zajedniički oblikujemo definiciju suhozida.
(Suhozid je konstrukcija nastala slaganjem kamenja bez korištenja vezivnog materijala.)

Izlazak na teren, promatranje – učenici su podijeljeni u tri skupine, svaka skupina promatra različite tipove suhozidnih konstrukcija:
SKUPINA A – istražuje duple ogradne zidove
SKUPINA B – istražuje jednostruke ogradne gomile
SKUPINA C – istražuje kamene zidove srednjovjekovnih kuća.

Sve tri skupine istraživanje provode prema sljedećim zadatcima:

• Izmjeri širinu suhozida.
• Gledajući horizontalni presjek utvrdi koliko je uzdužnih redova kamenja.
• Promotri prednju stranu ugrađenog kamena i utvrdi je li kamen ugrađen u suhozid klesan/oblikovan.
• Prouči oblik i veličinu ugrađenog kamenja.
• Ako je ugrađeno kamenje različite veličine, prouči raspored, gdje je stavljeno veće kamenje, a gdje manje.
• Istraži i odredi u koliko su suhozidi šupljikavi (može proći zec/miš/ptica/vjetar…).
• S obzirom na prethodno utvrđene karakteristike suhozida i okoliš u kojem se nalazi, pretpostavi koja je (bila) funkcija suhozida.
• Slikovitim izrazom dočaraj svoj dojam promatranog suhozida (moćan, lepršav, razigran, čipkast…)

Skupine izvještavaju o obavljenim zadatcima i rezultatima svojih istraživanja. U daljnjem razgovoru učenika i učitelja uspoređuju se tipovi istraženih suhozida i uočavaju razlike u strukturi i teksturi. Utvrđuje se čime su uvjetovane uočene razlike (vrsti materijala, raspoloživoj količini materijala, oblicima i veličini kamenja, namjeni suhozida…)

čionica – Učitelj najavljuje novu aktivnost: svi zajedno će sudjelovati u građenju suhozida uz pomoć lokalnog majstora. S majstorom će razmijeniti potrebne informacije:

Kakav suhozid se gradi? Koja mu je namjena? Kolika je željena visina? Kakva je podloga? Kakvo kamenje se nalazi u blizini? Kolika je izloženost budućega zida vjetru, oborinskim vodama? Koji alat im treba? Koje su najčešće poteškoće i pogreške u građenju suhozida?