Kulturna baština

Kulturna baština materijalni je i nematerijalni odraz kultura u mediteranskom okruženju, s neprekinutim protokom ekonomskih, socijalnih i kulturnih odnosa.

Tehnološki napredak, brzi rast stanovništva, globalizacija i općenito brza i progresivna transformacija svijeta izmijenila je granice, način života, ekonomiju, prirodno okruženje, jezik, hranu, kulturu... izravno utječući na održivost i širenje kulturne baštine Mediterana.

1. Masovni turizam nasuprot održivom turizmu

U posljednjih 50 godina svjedoci smo rasta fenomena turizma širom svijeta, a Mediteran je jedna od regija podložnih takozvanom masovnom turizmu. Svojom veličinom i brzim širenjem, taj fenomen nužno ostavlja posljedice. Utjecaj masovnog turizma na društvo smože se klasificirati kao ekonomski, okolišni i socio-kulturni.

Na socio-kulturnoj razini treba istaknuti propadanje povijesnih nalazišta i arheoloških spomenika, akulturaciju: promjene u vrijednostima, ponašanju i obrascima potrošnje radi oponašanja stanovnika domaćeg društva, komercijalizaciju tradicije, kulturni šok.

2. Zagađenje zraka

Visoke razine onečišćenja, kisele kiše (primjerice gradski promet oštećuje fasade kamenih i mramornih građevina, skulptura ...)

Povećanje razine zagađenja posljednjih je godina jedan od glavnih uzroka propadanja povijesnih spomenika i zgrada širom svijeta. Troškovi uklanjanja zagađenja vrlo su visoki, kulturna je baština ozbiljno ugrožena. Zagađivači zraka, uglavnom industrija i promet, znatno utječu na propadanje mnogih materijala koji se koriste u spomenicima kulture. Zagađeni zrak u gradovima pun je čestica i plinova te polako uništava materijale od kojih su izrađeni povijesni spomenici. Kisele kiše i čađa najvažniji su destruktivni elementi. Oštećenja ne utječu samo na izgled, već i na strukturu spomenika, uzrokujući bubrenje i pridonoseći raspadanju kamena (npr. Akropola u Ateni izrađena je od mramora, vrlo osjetljiva čak i na male količine kisele kiše; mramorne ploče Partenona kemijski su transformirane i mnogi su dijelovi počeli pucati i padati).

3. Porast razine mora

Ugrožene se desetine sredozemnih primorskih gradova proglašenih svjetskom kulturnom baštinom. Studija organizacije Nature Communications pokazuje da su uglavnom ugroženi porastom razine mora, što je jedna od posljedica globalnog zagrijavanja. Ocjenjuje se kako taj faktor u kombinaciji s ekstremnim vremenskim uzrokuje pojačane erozije i poplave duž cijele obale. Prema studiji, zemlje s najvećim postotkom lokaliteta svjetske kulturne baštine ugroženih porastom razine mora su Italija, Hrvatska, Grčka i Tunis. U Španjolskoj su istraženi Tarragona i planinski lanac Tramuntana na Majorci. U slučaju Tramuntane, istraživanja pokazuju posebno visoku izloženost eroziji.

4. Degradacija / uništavanje kulturne baštine

Brza i progresivna transformacija ruralnih, kulturnih i urbanih pejzaža, načina života, ekonomskih čimbenika i prirodnog okoliša može značajno i nepovratno utjecati na baštinu ili područje baštinske vrijednosti (na primjer građevinski radovi ili komunikacijski putovi u blizini spomenika i područja baštine).

Upravljanje baštinom u uvjetima promjene ne znači nužno izbjegavanje ili sprječavanje promjena. Upravljanje mora definirati kako se takve promjene trebaju provoditi i odrediti akcije nužne za procjenu, mjerenje, izbjegavanje ili otklanjanje degradacije ili gubitka značaja, zatim predložiti mjere za očuvanje, upravljanje i interpretaciju baštine.

5. Gubitak tradicionalnih vještina vezanih uz more

Mnoge tradicionalne, od predaka naslijeđene vještine povezane s morem ili morskim okružjem, propadaju i nestaju. Neke zbog tehnološkog napretka, neke zbog gospodarske krize, neke zbog neodrživih ekonomskih modela koji su sve više usmjereni na tercijarni sektor. To igra važnu ulogu i u onečišćenju mora (plastikom i izlijevanjima).

Među tradicionalnim vještinama ističu se zanatski ribolov, pletenje mreža, obrti vezani za industriju prerade ribe (slana riba, ukiseljena riba) i obrti povezani s izgradnjom brodica, poput tradicionalne brodogradnje.

6. Hrana

Prekomjerno iskorištavanje ribolovnih resursa, otpad od hrane (odbacivanje ribe, ribolovne kvote koje je nametnula EU) i klimatske promjene uzrokuju suše, dezertifikaciju i propadanje tla te negativno utječu na tradicionalne mediteranske poljoprivredne kulture.

7. Umjetnost i književnost

Očito je da je Mediteran tijekom povijesti pretrpio značajne promjene, a kako je oduvijek bio i izvor umjetničke inspiracije, zapisi o promjenama nalaze se u raznim književnim djelima.

Različiti intelektualci, koji su živjeli na Sredozemlju ili su se tu nastanili, ostavili su važne izvore informacija u obliku putopisa i vodiča, romana, poezije, likovnih i drugih umjetničkih djela. Zahvaljujući tim informacijama možemo osvijestiti kakvu je transformaciju Mediteran prošao: demografski pritisak, degradaciju krajolika (gradnja duž obalnih područja, urbani poremećaji ...), onečišćenje mora, prekomjerno korištenje morskih resursa, gubitak tradicionalnih obrta...