Politika i upravljanje

Koji su utjecaji migracijskih tokova na mediteranski okoliš? Kako zemlje međusobno surađuju?

1. Sredozemlje – područje mobilnosti

Migracijski tokovi mijenjali su se kroz stoljeća i različita su oblika. Treba podsjetiti da se migracija odnosi na "svako kretanje osoba koje napuštaju svoje uobičajeno prebivalište, bilo unutar iste zemlje, bilo preko međunarodne granice". Može biti uzrokovana ekonomskim i socijalnim razlozima (traženje boljeg životnog standarda, bijeg iz područja visokog rizika) ili iz klimatskih razloga (povezanih s naglom ili postupnom promjenom okoliša uslijed klimatskih promjena). Zato migracije mogu biti unutarnje ili vanjske.
Možemo utvrditi nekoliko migracijskih zona unutar mediteranskoga područja:

• Zapadno Sredozemlje - uključujući Magreb i Europu
• Balkan
• Istočno Sredozemlje - uključujući Mashreq i okolicu

Regija je doživjela nekoliko uzastopnih migracijskih valova. U 19. Stoljeću, tijekom europske kolonizacije, migracijski valovi događali su se u u smjeru sjever-jug.

U 20. stoljeću pojavila se migracija jug-sjever, koju je uglavnom karakterizirao protok radnika. Europskim zemljama, koje su pretrpjele dva svjetska rata, nedostaje radne snage i žele je privući.

Trenutno je za južno Sredozemlje karakteristično veliko iseljavanje. Uglavnom mlado stanovništvo seli u Europu, ali i u zaljevske zemlje, u Sjedinjene Države i u Kanadu.

Uz te dugoročne migracijske tokove, područje je premreženo i značajnim turističkim kretanjima. Doista, sredozemno je područje vodeća svjetska turistička destinacija, u kojoj se ljeti pojačava priljev ljudi. U 2014. godini bilo je 314 milijuna posjetitelja, što predstavlja 30% ukupnih međunarodnih putovanja turista širom svijeta. Očekuje se da će taj broj do 2030. doseći 500 milijuna.

Masovni turizam, koncentriran na obale, dovodi do degradacije okoliša, uključujući onečišćenje mora povezano s ispuštanjem otpadnih voda i ilegalnim odlagalištima. Uz to postoji prekomjerna potrošnja energije (potrošnja električne energije eksplodira zbog velike uporabe klima uređaja; velika potrošnja vode stvara poteškoće u opskrbi itd.). Povećanje prometa također pridonosi povećanju emisije stakleničkih plinova u regiji. Pored toga, razvoj jeftinog prometa privlači još više ljudi, što povećava urbanizaciju i rizik od narušavanja mediteranskog ekosustava. Dakle, cijelo se područje suočava s velikim problemima koji zahtijevaju zajedničku intervenciju.

2. Euro-mediteranski dijalog - važno sredstvo razvoja:

Godine 1995. provedbom Barcelonskog procesa ustanovljen je Euro-mediteranski dijalog za učinkovito upravljanje izazovima na području. Dogovor između 27 država na Barcelonskoj konferenciji trebao bi rezultirati provedbom Euro-mediteranskog partnerstva radi uspostave područja kao zajedničkog prostora mira, stabilnosti i prosperiteta. Sve se to postiže jačanjem međunarodnog političkog dijaloga praćenog gospodarskim, financijskim, socijalnim i kulturnim partnerstvom.

Jedan od ciljeva spomenutoga partnerstva bavljenje je postojećim pitanjima migracije na ovom području. Suradnja među državama omogućuje i bolje upravljanje ekonomskim i ekološkim pitanjima. Navedena skupina zemalja posebno surađuje s Plavim planom, mediteranskim regionalnim centrom aktivnosti koji radi na studijama i scenarijima o budućnosti radi podizanja svijesti mediteranskih aktera i donositelja odluka o problemima okoliša i održiva razvoja.

Uključene su zemlje razvile i Mediteransku strategiju za održivi razvoj, najprije 2005., a zatim tijekom razdoblja 2016-2025. Na temelju rezultata Konferencije Ujedinjenih Naroda o održivom razvoju (Rio +20), ta bi strategija trebala predvoditi aktivnosti zaštite okoliša uz istodobno ostvarivanje održivih gospodarskih aktivnosti.
Euro-mediteranska suradnja vidljiva je i na drugim područjima, poput pomorskog sektora. 1949. nastala je Generalna komisija za ribarstvo na Mediteranu, u koju su uključene 23 zemlje s ovog područja koje zajedno rade na očuvanju ribljeg fonda.

Drugi primjer je projekt Medfish, koji okuplja WWF i Vijeće MSC-a sa svrhom analiziranja ribolova na području.

Sredozemne su države zastupljene i u tijelima kao što je Konferencija perifernih pomorskih regija, što pomaže promicanju uravnoteženog razvoja europskog teritorija. Cilj je utjecati na stvaranje potrebnih uvjeta za socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju usmjeravanjem lokalnih politika. Suradnja pridonosi homogenom razvoju teritorija. Malteška deklaracija iz 2017. nastoji ojačati euro-mediteransku razmjenu kroz istraživanja i inovacije, što bi trebalo omogućiti razvoj regije zapošljivošću mladih, otvaranjem novih radnih mjesta te obrazovanjem i osnaživanjem žena.

Migranti, izbjeglice i tražitelji azila imaju prava zaštićena međunarodnim pravom, bez obzira na način i svrhu dolaska u neku zemlju. Osim prava koja im pripadaju kao i svim ostalim građanima, oni uživaju posebnu zaštitu prema sljedećim dokumentima:

• Deklaracija o ljudskim pravima, koja u čl. 14 kaže: "Svatko ima pravo tražiti azil od progona u drugim zemljama";
• Konvencija UN-a o statusu izbjeglica (1951. i njezin protokol iz 1967.), koja zabranjuje vraćanje izbjeglica u zemlje u kojima prijeti progon;
• Međunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji (1990);
• regionalni pravni instrumenti koji se odnose na izbjeglice, uključujući Konvenciju o organizaciji afričkog jedinstva (1969), Cartagena deklaraciju (1984), Zajednički europski sustav azila i Dublinsku uredbu.

3. Djelovanje kroz obrazovanje

Euro-mediteransko sveučilište u Fezu (UEMF) stvoreno je s ciljem edukacije mladih o regionalnoj problematici (obnovljiva energija, voda).

1988. godine stvoren je projekt Méditerranée Nouvelle Chance (MedNC) s ciljem uspostave regionalne mreže centara za usmjeravanje, obuku i profesionalnu integraciju. Njime se želi potaknuti zapošljivost mladih koji su napustili školovanje prije diplomiranja. MedNC je tako omogućio stvaranje lokalnih socijalno-profesionalnih integracijskih shema koje imaju bolje rezultate od nacionalnih inicijativa.

Sve euro-mediteranske inicijative pridonose povećanju regionalne zapošljivosti mladih uz poticanje inovativnosti.