Kvaliteta morske vode

Problem koji se pojavljuju unutar ove teme su:

1. Okolišni procesi: Hidrološki ciklus
2. Zagađenje mora
3. Parametri kvalitete vode
4. Zdrave plaže - kupališta
5. Život u moru, sigurnost hrane

1. Okolišni procesi: Hidrološki ciklus

Voda neprekidno kruži između atmosfere i Zemljine površine, a ta cirkulacija vode naziva se hidrološki ili vodeni ciklus. Izvori vode iz oceana, rijeka, jezera, tla i vegetacije isparavaju u zrak i prelaze u vodenu paru koja se nakon toga izdiže u atmosferu, oblaci se hlade i pretvaraju u tekuću vodu ili led. Kapljice vode ili leda padaju natrag na zemljinu površinu. Dio vode infiltrira se u tlo, biljke ga apsorbiraju ili odlazi u rezervoare podzemne vode. Ostatak vode otječe u potoke, rijeke i oceane. Dio te vode isparava i vraća se u atmosferu.

2. Zagađenje mora

Danas obalne vode kontinuirano propadaju zbog zagađenja i zakiseljavanja oceana, što štetno utječe na kvalitetu ekosustava. Zaštićenim morskim područjima potrebno je učinkovito upravljanje i izdašno financiranje, a nužno je i donijeti propise za smanjenje onečišćenja mora. Zagađenje može biti posljedica različitih ispuštanja, otpada, izvora unutar obalnih slivova kao i produkata različitih industrijskih aktivnosti (gnojivo, rudarstvo, nafta, cement itd.). Zagađenje može nastati zbog kombiniranih prelijevanja kanalizacije (CSO), oborinskih voda, smeća, gnojiva, pesticida, ispusta čamaca i jedrilica, nitrata i fosfata, plinova i metala.

Gotovo su sva oceanska područja na svijetu onečišćena. Onečišćenje šteti životu u moru, ugrožava zdravlje ljudi i životni vijek te smanjuje dostupnost čiste i zdrave morske hrane.

Zagađenje mora uzrokuje velike ekološke probleme, ozbiljan gubtak biološke raznolikosti i smanjene komercijalne prinose. Količina plastičnog otpada u oceanu brzo se povećava; otpadne vode izlijevaju se u ocean što rezultira područjima bez kisika. Kontaminanti poput teških metala i radionuklida koji se nakupljaju kroz prehrambeni lanac, ili bakterijsko opterećenje u obalnim vodama, izravno utječu na zdravlje milijuna ljudi. Postoje velika oceanska područja s obiljem morskog života, a postignut je i značajan napredak u smanjenju razine nekih štetnih tvari. Unos hranjivih sastojaka u obalnim područjima smanjio je organsko zagađenje, a primjena dobre poljoprivredne prakse doprinosi ukupnom smanjenju unosa organskih kemikalija. Međutim, potrebne su mjere za smanjenje onečišćenja.

Tipični parametri za ocjenjivanje kakvoće vode su fekalne koliformne bakterije (FC), temperatura (T), slanost (S), pH, zamućenost (Tu), otopljeni kisik (DO), fosfati (P) i Nitrati (N). Zabilježene referentne razine nitrata i fosfata koje neće uzrokovati eutrofikaciju su 0,01-0,06 mg/L, odnosno 0,001-0,010 mg/L. Međutim, ključni parametri kakvoće vode koji se u svijetu prate su fekalne koliforme bakterije, i dopuštena razina je manja od 1 FC/100 ml vode. Zanimljivo je praćenje kakvoće vode za kupanje, jer ona podliježe kratkotrajnom zagađenju. Kratkoročno zagađenje nastaje kada obilne kiše ili plime isprazne fekalni materijal u more preko potoka i riječnih izlaza. U takvim se slučajevima rizik od smanjene kvalitete vode povećava nakon padalina, a vodeni sustav vraća se na referentne vrijednosti nakon 1-3 dana. Dugoročno zagađenje uzrokovano je antropogenim aktivnostima koje zbog kretanja vodenih masa mogu utjecati na kvalitetu vode.

3 Parametri kvalitete vode (osim temperature i saliniteta)

Otopljeni kisik

Otopljeni kisik prirodna je nečistoća u vodi. Morski život snažno ovisi o koncentraciji DO u vodi. Ribe i zooplankton kojim se hrane udišu molekule kisika otopljene u vodi. Razina otopljenog kisika ispod 3 mg/L stresna je za većinu vodenih organizama.

pH

pH je mjera kiseline u vodi i utječe na većinu kemijskih procesa u vodi. Čista voda ima pH 7. I nečista voda imat će pH 7 kada joj je sadržaj kiseline i baze jednak. Kod pH vrijednosti manje od 7 postoji višak kiseline. Kod pH vrijednosti više od 7 postoji višak baze.

Električna vodljivost

Čista voda slabo provodi električnu energiju. Ionske nečistoće u vodi, poput otopljenih soli, omogućuju električnu vodljivost. Što je više otopljenih materijala u vodi, veća je i njezina električna vodljivost.

Nitrati

Tri su glavna izvora hranjivih tvari koji se prate u slatkim i slanim vodama: ugljik, dušik i fosfor. U zraku ima relativno mnogo ugljika u obliku ugljičnog dioksida. Ugljični dioksid se otapa u vodi i zato nedostatak dušika ili fosfora općenito ograničava rast vodenih biljaka. Dušik postoji u brojnim oblicima u vodenim tijelima: otopljeni molekularni dušik (N2), organski spojevi, amonijak (NH4 +), nitrit (NO2) i nitrati (NO3).

4. Zdrave plaže - kupališta

Većina ljudi živi u blizini obalnog područja, a mnogi u blizini plaža. Neki od njih posjećuju plažu radi zadovoljstva. Koncentracija stanovništva ima značajan utjecaj na zdravlje plaža (kopnenog i morskog dijela). Zagađenje degradira i uništava jedinstvena plažna staništa koja koriste životinje i biljke. Zagađene plaže predstavljaju rizik za javno zdravlje, mogu smanjiti postojeću vrijednost imovine i spriječiti ekonomski rast okolne zajednice.

5. Život u moru, sigurnost hrane

Morski plodovi glavni su svjetski izvor hrane. Milijarda ljudi, uglavnom u zemljama u razvoju, oslanja se na morsku hranu. Pored toga, milijuni radnih mjesta širom svijeta ovise o ribarstvu i akvakulturi. Morski su plodovi prehrambena roba kojom se na svijetu najviše trguje i sastavni su dio života mnogih ljudi. Međutim, zagađenje mora i propadanje staništa ugrožavaju zalihe ribe. Globalna sigurnost nestaje, uključujući vrijedne komercijalne vrste i morske ekosustave.