Otapanje Leda I Porast Razine Mora

Pokus bi bilo najbolje izvesti prije velikog odmora, budući da ledu treba vremena da se otopi, ili se poslužiti fenom za kosu kako bi se ubrzao proces.

Započinjemo pitanjem: kakav je učinak globalnog zagrijavanja na oceane?
U pravilu, učenici odgovaraju tvrdnjama o porastu razine mora. Učitelj zatim propituje uzroke porasta razine mora. Većina učenika misli da je to led koji se topi, bez svijesti o razlici između topljenja polarnih ledenih ploča i kontinentalnog leda.
Učitelj postavlja pitanje o tomegdje se nalaze velike količine leda na Zemlji. Upućuje na dvije različite mogućnosti: led se može nalaziti na kopnu (kontinentalni ledenjaci, Antarktik, Grenland itd.) ili plutati na površini oceana (arktička i antarktička ledena ploča). Postavlja se pitanje: hoće li topljenje ovih dviju vrsta leda imati isti učinak na podizanje razine mora?

Kako bi zainteresirao učenike, učitelj može povezati aktivnost s gubitkom staništa za vrste poput polarnih medvjeda.
Polarni medvjedi najveći su mesožderi u arktičkom staništu i većinu svog vremena provode putujući na morskom ledu u potrazi za plijenom poput tuljana.
Pogledajte videozapis (poveznica na kraju ovog listića): Arktički polarni medvjedi "suočeni su s izumiranjem". Zašto? Provedite ovu aktivnost da biste odgovorili.

Razred se dijeli u 2 skupine:

• Ledene ploče
• Kontinentalni ledenjaci

Stavljamo istu količinu vode u 2 spremnika (voda predstavlja oceane). U jedan od 2 spremnika stavimo 10 kockica leda u vodu (za skupinu ledenih ploča). U drugu posudu stavimo kamen (ili težak predmet) koji predstavlja kontinent. Na taj kontinent smjestimo 10 kockica leda (za skupinu kontinentalnih ledenjaka).

Postavljamo pitanje: Kako ćemo znati je li razina vode porasla?
Učenici mogu predložiti različita rješenja: povući crtu markerom, zalijepiti papir, zalijepiti ravnalo ... kako bismo vidjeli razinu vode prije nego što se led otopi.

Led u vodi topi se vrlo brzo (za nekoliko minuta), dok se onaj na "kontinentu" topi puno sporije (za nekoliko sati). Ovo prvo opažanje trebalo bi pomoći u razumijevanju osjetljivosti ledene ploče koja se topi brže od kontinentalnih ledenjaka. Led je promijenio stanje, postao je tekući.

Nakon što je proteklo dovoljno vremena (na primjer nakon ručka), učenici zapisuju točno što su promatrali i izrađuju nacrt eksperimenta. Ovo je prilika za rad na skiciranju pokusa: naslov, datum, legenda, upotreba olovke, ravnala itd.

Učenici zapisuju rezultate svog eksperimenta i zaključak – interpretaciju rezultata: Što smo željeli saznati? Pruža li rezultat odgovore na pitanje? itd .

Svaka skupina određuje predstavnika koji će razredu predstaviti rezultate rada. O rezultatima se raspravlja u skupini i donosi zajednički zaključak.
Na primjer: Klimatske promjene uzrokuju topljenje leda. Otapanje kontinentalnog leda uzrokuje porast razine mora, dok otapanje ledenih ploha nema neposrednog utjecaja na razinu mora.

Topljenje kontinentalnih ledenjaka uzrokuje 65% porasta razine mora, od čega polovica dolazi iz ledenjaka Grenlanda i Antarktike. Ostalih 35% dolazi od toplinskog širenja oceana.

Različiti scenariji predviđaju porast razine mora od 50 do 100 cm do kraja 21. stoljeća.

Što će se dogoditi ako se more podigne?
Milijuni ljudi bit će raseljeni: oni se nazivaju "klimatskim izbjeglicama".

• Raspraviti o konceptima izdignutih i potopljenih zemalja.
• Raspraviti o slučajevima klimatskih izbjeglica (npr. Otoci Tuvalu).